Gavrila Principa 51, Podgorica prgizanas@gmail.com +38269345069

Tribina u Bijelom Polju: Zašto se predsjednik Vujanović ne miješa u svoj posao?

Lično pravo, te legalitet i legitimitet institucija su osnovna pitanja koja Crna Gora mora da riješi, kazao je lider GI Za nas i dekan Fakulteta za državne i evropske studije, prof. dr Đorđije Blažić, na sinoć održanoj šestoj tribini “De lege ferenda” – Kakvu Crnu Goru želimo.

Na tribini koja je, nakon Podgorice, Nikšića, Kotora, Bara i Budve, održana u Bijelom Polju, Blažić je rekao da crnogorski parlament nema legalitet ni legitimitet, te da “najviši državni organ nije pod zakonodavnom kontrolom. Podsjetio je da Crna Gora nema zakone o najvišim državnim organima – o Skupštini, Vladi, predsjedniku države, niti zakon o ministarstvima i organima uprave.

Lider GI Za nas je rekao i da Crna Gora nije u političkoj, već u parlamentarnoj krizi, te podsjetio da je njeno rješavanje definisano Ustavom.

“Parlamentarna kriza je uređena Ustavom, ali nijednom organu vlasti ne pada na pamet da je rješava na taj način. U članu 92 Ustava jasno piše da ukoliko parlament duže vremena ne funkcioniše, predsjednik Vlade će pozvati predsjednika Skupštine i predstavnike klubova poslanika i pokušati da riješe probleme u funkcionisanju parlamenta”, kazao je Blažić, dodajući da, ukoliko ne nađu rješenje, Vlada može da raspusti Skupštinu. Nakon toga, kako je predviđeno Ustavom, Skupštinu, prema riječima Blažića, ukazom raspušta predsjednik države.

“Imate institucije koje su zadužene da rješavaju taj problem, ali naš predsjednik kaže neće da se miješa. Njega to ne interesuje”.

Blažić je, kao i na ranijim tribinama, postavio i pitanje da li je Crnoj Gori potrebna promjena vlasti ili promjena sistema.

Kazao je i kako je crnogorskom građaninu oduzeto pravo da slobodno bira predstavnike vlasti, te podsjetio na neusklađenost seta izbornih zakona sa Ustavom.

“Ustav kaže da su građani nosioci suvereniteta i da oni biraju odbornike i poslanike, što se nikad nije desilo u Crnoj Gori, jer su državno-partijske oligarhije suverenitet otele građanima i dale sebi za pravo da oni određuju ko će biti poslanik. Mora da su shvatili da je to neka nasljedna kategorija”, rekao je Blažić.

U toj situaciji, kako je kazao, parlament zapravo gubi svoj legitimitet, te prema tome, legitimitet ne mogu da imaju ni druge institucije u državi.

“Legimitet nemaju ni zakoni, jer legitimni zakoni ne mogu proizaći iz nelegitimnog donosioca akata. To bi bilo isto kao kad biste zaključili ugovor sa mnom da mi prodajete nešto što nije vaše…. Šta ste vi time uradili? Zloupotrijebili me i počinili krivično djelo prevare”, rekao je on, dodajući da je ključno pitanje koje u Crnoj Gori mora biti riješeno je lično pravo i i legalitet i legitimitet institucija.

Sinoćnoj tribini je, pored ostalih, prisustvovao i Ibrahim Čikić, pisac iz Bijelog Polja, koji je prije 23 godine, sa 100 odsto oštećenjem vida, bio osuđen kao terorista i snajperista.

O Bijelom Polju danas kaže da je to grad “moralne kanalizacije i hodajućih mrtvaca”.

“Danas smo u stanju u kojem smo zahvaljujući ovoj višedecenijskoj vladavini udružene zločinačke organizacije. Živimo u gradu gdje brat sa bratom ne govori. Oni su rođenu braću podijelili privilegijama. U Crnoj Gori imate situacija gdje se jednom bratu sudi i proganja ga Vlada, a drugome daje pare da štampa knjige”, rekao je on.

Čikić je podržao stav Blažića da je neophodno razviti svijet građana.

“Da postoji svijesti, večeras bi ova sala bila puna, institucije bi pozvale narod da dođu na tribinu – radi razvijanja svijesti…”, dodao je on.

Čikić je kazao i da postoje oni građani koji su itekako svjesni onoga što radi “zločinački režim”, ali da, pošto jedu “krvave mrvice sa njihovih krvavih sofri”, ne mogu drugačije ni da razmišljaju nego kao oni koji ih hrane.

“Zato je prof. Blažić ovdje ratno siroče, kao i ja, ali je naša sveta družnost da govorimo, pa makar bili sami. Nikad se ne zna, jer se promjene događaju upravo onda kada režim misli da je najsigurniji”, kazao je Čikić.

Građani, slobodno kažite šta mislite o stanju u državi

Govoreći o razlozima za organizaciju tribina, aktivista GI Za nas, Dragan Sošić, postavio je pitanje gdje je, nakon 30 godina iste vlasti, Crna Gora danas i gdje su njeni građani?

“A gdje su oni koji su na čelu države ili u političkom životu Crne Gore skoro tri decenije? Kad danas vidimo kako politička elita sasvim dobro živi, moramo se zapitati šta su i u čijem interesu radili svih ovih godina”, kazao je on.

Sošić je rekao da je cilj tribina osloboditi građane da kažu stav o sadašnjoj situaciji u zemlji

On je podsjetio na teme o kojima je bilo riječi na ranijim tribinama.

“Govorili smo o mogućnosti glasanja kroz otvorene liste, što je korak ka demokratizaciji države i poštovanju Ustava, o potrebi bojkota izbora na svim nivoima, kao načinu demaskiranja sistema pred međunarodnom zajednicom. Pomenuta je i mogućnost bojkota institucija, prije svega parlamenta, kao načina da se izvrši pritisak u cilju postizanja dijaloga za stvaranje uslova za konačno prve fer i slobodne izbore”, rekao je Sošić sinoć otvarajući tribinu u bjelopoljskom Centru za kulturu.

Na tribinama je, kako je kazao, bilo riječi i o departitokratizaciji javne uprave, kao načinu borbe protiv partijskih oligarhija, pomenuto je i uvođenje konkursa, kao načina zapošljavanja, da bismo spriječili masovno iseljavanje iz Crne Gore… Bilo je riječi i o mogućnosti organizacije masovnih protesta, promjeni Ustava, te usklađivanju zakona sa Ustavom…

Informacije o održavanju sljedeće tribine biće objavljene na internet i Facebook stranici GI Za nas.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *